Gradska vijećnica, Baja, Mađarska; izvor: Wikipedia, A bajai városháza (egykori Grassalkovich-palota) – photo taken by uploader User:Csanády in 2006.
Dragi članovi,
Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema organizira jednodnevni izlet u grad Baja u Mađarskoj, 9. svibnja 2026. (subota). Polazak je planiran oko 8 sati ujutro, a povratak u popodnevnim satima.
Baja je simpatičan mali grad s oko 33.000 stanovnika, udaljen stotinjak kilometara od Osijeka. Leži na rukavcu Dunava zvanom Sugovica, koji prolazi gotovo kroz samo središte grada, zbog čega je grad poznat po ribljim juhama, mostovima i šetnicama.
Mjesto i datum održavanja: Gradska knjižnica i čitaonica Belišće, 24. travnja 2026. Organizator: Gradska knjižnica i čitaonica Belišće Suorganizator: Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema
Način sudjelovanja: uživo
Tema stručnog skupa: Čitanje i slušanje kao alati osnaživanja knjižnica i zajednice
Ciljevi skupa:
1. prepoznavanje aktivnosti poticanja čitanja kao alata za izgradnju angažiranih korisničkih zajednica 2. istraživanje metoda promicanja knjige i čitanja koje odgovaraju stvarnim potrebama zajednice 3. osnaživanje rada knjižnica
Knjižnice su mjesta okupljanja, razmjene informacija, znanja i kulturnog stvaralaštva. To poslanje knjižnica utoliko je postalo teže ostvariti u okolnostima globalne pandemije ekranizma, socioekonomskih kriza i atmosfere neizvjesnosti. Problem čitanja i pismenosti promatra se s različitih stajališta, defektologije, logopedije, pedagogije, knjižničarstva i drugo. Upravo povratak toj temeljnoj vrijednosti knjižničarske struke – poticanju čitanja, promoviranju lijepe riječi i posredovanju kulturnog sadržaja – može biti način da osnažimo svoje zajednice i izgradimo rezilijentne knjižnice. Slušanjem svojih stvarnih korisničkih zajednica i osluškivanjem društvenih prilika danas oblikujemo knjižnicu sutrašnjice.
Također, u skladu s novim korisničkim potrebama u digitalnom okruženju, narodne knjižnice u Hrvatskoj sve češće bogate knjižnične fondove zbirke e-građom. Izgradnja takvih zbirki izazov su za knjižničare u svim segmentima poslovanja te su i knjižničarima i korisnicima potrebne dodatne kompetencije. Knjižničarska zajednica pozvana je sudjelovati u promociji novih vrsta građe poput e-knjiga i e-zvučnih knjiga, smanjivati digitalni jaz, promicati i poticati digitalnu inkluziju i demokratizaciju znanja pri čemu redefiniranje pismenosti danas treba shvatiti kao priliku a ne kao prijetnju.
Kroz pozvana predavanja (i radionicu) svim sudionicima bit će vidljive ideje koje se mogu primijeniti u praksi knjižničnog rada, kroz konkretne aktivnosti koje su lako izvedive i prilagodljive različitim vrstama knjižnica.
Skup će sadržavati pozvana izlaganja i prijavljena izlaganja na e-posteru.
Pozvana izlaganja: prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić, redovita profesorica u trajnom zvanju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Promjenom paradigme do punog kruga: od slušanja do (dubinskoga) čitanja
Predavanja prof. dr. sc. Anite Peti-Stantić već godinama inspiriraju učitelje, roditelje i knjižničare diljem Hrvatske na promišljanje važnosti čitanja kao temeljne životne vještine. Progovara o razvoju čitalačke pismenosti i čitateljske sposobnosti, poticanju razumijevanja pročitanog i vraćanje užitka u čitanju.
Jasmina Kenda, viša knjižničarka i koordinatorica Središnjeg odjela nabave Gradske knjižnice, Knjižnica grada Zagreba : Knjige koje dobro zvuče: zašto su nam potrebne zvučne knjige Knjižničarka Jasmina Kenda već se gotovo čitavo desetljeće bavi izgradnjom zbirke e-građe Knjižnica grada Zagreba te posebno promotivnim i edukativnim aktivnostima vezanim uz elektroničku zvučnu knjigu. Predavanje će tematizirati elektroničku zvučnu knjigu i mogućnosti njezinog korištenja.
Izlaganje na e-posteru – primjeri dobre prakse:
Prijaviti se mogu primjeri dobre prakse koji prezentiraju primjenu metoda čitanja, slušanja i pripovijedanja u knjižničnim programima, uslugama i javnom zagovaranju.
Tehničke propozicije e-postera: veličine 160×90, vodoravnog usmjerenja, u PDF obliku Zadani (obvezni) elementi e-postera: Naziv postera/programa/projekta Imena autor(ic)a Ime ustanove/knjižnice
Rok za prijavu sudjelovanja s izlaganjem na e-posteru: 10. travnja 2026.
Rok za prijavu sudjelovanja bez izlaganja: 17. travnja 2026.
Kotizacija: bez naknade Programsko-organizacijski odbor: Luka Balković, Dijana Crljenić, Ivanka Ferenčić Martinčić, Vlasta Putar, Marinela Šmider
Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Filozofski fakultet Osijek, u srijedu, 11. ožujka 2026., s početkom u 13.00 sati organiziraju predstavljanje knjige pod nazivom “Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora” autoricâ Tatjane Aparac-Jelušić i Sanjice Faletar. Predstavljanje će se održati u Maloj vijećnici na 1. katu Filozofskog fakulteta Osijek (soba 39), a uz autorice o knjizi će govoriti urednica Nives Tomašević.
Knjiga Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora donosi sustavan i suvremen prikaz planiranja i oblikovanja knjižničnih prostora, naglašavajući važnost njihove funkcionalnosti, prilagodljivosti i usmjerenosti na potrebe korisnika. Autorice razmatraju procese izgradnje novih knjižničnih zgrada, ali i preoblikovanja i unaprjeđenja postojećih prostora, uz poseban naglasak na ulogu knjižnice, kao mjesta učenja, suradnje i zajedničkog stvaranja znanja. Na predstavljanju će sudjelovati obje autorice, koje će govoriti o povodu i nastanku knjige, njezinoj strukturi i značaju za razvoj knjižničarstva te izazovima planiranja knjižničnih prostora u suvremenom društvu.
Tatjana Aparac-Jelušić umirovljena je sveučilišna profesorica u trajnom zvanju i istaknuta hrvatska znanstvenica u području informacijskih i knjižničnih znanosti. Svojim znanstvenim i nastavnim radom značajno je pridonijela razvoju teorije i prakse knjižničarstva u Hrvatskoj, osobito u području upravljanja knjižnicama i knjižnične arhitekture. Dobitnica je Kukuljevićeve povelje i ASIST-ove nagrade ISI/Thompson priznanje za najboljeg nastavnika informacijskih znanosti, za 2006., nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2012. te nagrade europske udruge knjižničarskih i informacijskih sveučilišnih odjela EUCLID za 2018. godinu.
Sanjica Faletar redovita je profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Njezin je znanstveni interes usmjeren na problematiku knjižničnih usluga za društveno isključene skupine, njihove informacijske potrebe i ponašanje, knjižničnu arhitekturu te obrazovanje u području informacijskih znanosti. Dobitnica je triju nagrada: Zaklade Ljerka Markić-Čučuković koja se dodjeljuje najboljim studentima knjižničarstva Sveučilišta u Zagrebu (2000.); Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke (2006.) te Nagradu za izvrsnost u znanosti (za područje društvenih znanosti) Filozofskog fakulteta Osijek (2021.).
Pozivamo sve zainteresirane studente, knjižničare, stručnjake i javnost da nam se pridruže na ovom predstavljanju.
Dodatne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku nudi ograničen broj punih i djelomičnih stipendija za sudjelovanje na međunarodnim zimskim školama koje će se u okviru Erasmus+ projekta TELL – Trans-European Learning Libraries održati u Grčkoj (Solun) i Hrvatskoj (Osijek):
Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje (International Hellenic University, Solun, Grčka, 26. – 30. siječnja 2026.)
Europski fondovi za razvoj knjižnica (Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska, 18. – 20. veljače 2026.).
Prva će se zimska škola (Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje) baviti primjenom Preporuke CM/REC(2023)3 Odbora ministara državama članicama za knjižnično zakonodavstvo i politiku koja se temelji na sljedećim točkama odnosno smjernicama za rad suvremenih knjižnica: sloboda izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko sudjelovanje; knjižnice u okviru programa Ujedinjenih naroda o održaivom razvoju do 2030 godine (Agenda 2030), globalne i lokalne prijetnje i knjižnično poslovanje; digitalna transformacija i promicanje održivog, pouzdanog i inkluzivnog knjižničnog ekosustava; autorsko pravo i zaštita knjižnične baštine.
Na drugoj će se zimskoj školi (Europski fondovi za razvoj knjižnica) sudionici upoznati s različitim mogućnostima financiranja knjižničnih aktivnosti kroz Europske fondove, s posebnim naglaskom na Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) te će imati priliku razmijeniti iskustva s kolegama iz zemlje i svijeta (Italija, Francuska, Portugal, Bugarska, Rumunjska). Kroz grupni rad u radioničkom dijelu programa polaznici će usvojiti znanja i vještine potrebne za pripremu i provođenje projekata financiranih iz EU fondova.
Zimske su škole zamišljene kao “train the trainer” programi te se od polaznika očekuje da nakon sudjelovanja u zimskoj školi u svojim ustanovama diseminiraju stečena znanja (npr. kratka predavanja ili radionice, osvrti u stručnim glasilima itd.).
Predavači na zimskim školama su stručnjaci iz zemlje i svijeta, a službenih jezik programa je engleski. Više informacija o projektu TELL i zimskim školama dostupno je na mrežnom mjestu projekta (https://tellproject.eu/tells-winter-schools/) ili na upit elektroničkom poštom (sfaletar@ffos.hr).
Zainteresirani knjižničari trebaju ispuniti obrazac za prijavu (na engleskom jeziku), koji je dostupan ovdje.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku nudi ograničen broj punih i djelomičnih stipendija za sudjelovanje na međunarodnim zimskim školama koje će se u okviru Erasmus+ projekta TELL – Trans-European Learning Libraries održati u Grčkoj (Solun) i Hrvatskoj (Osijek):
Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje (International Hellenic University, Solun, Grčka, 26. – 30. siječnja 2026.)
Europski fondovi za razvoj knjižnica (Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska, 18. – 20. veljače 2026.).
Prva će se zimska škola (Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje) baviti primjenom Preporuke CM/REC(2023)3 Odbora ministara državama članicama za knjižnično zakonodavstvo i politiku koja se temelji na sljedećim točkama odnosno smjernicama za rad suvremenih knjižnica: sloboda izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko sudjelovanje; knjižnice u okviru programa Ujedinjenih naroda o održaivom razvoju do 2030 godine (Agenda 2030), globalne i lokalne prijetnje i knjižnično poslovanje; digitalna transformacija i promicanje održivog, pouzdanog i inkluzivnog knjižničnog ekosustava; autorsko pravo i zaštita knjižnične baštine.
Na drugoj će se zimskoj školi (Europski fondovi za razvoj knjižnica) sudionici upoznati s različitim mogućnostima financiranja knjižničnih aktivnosti kroz Europske fondove, s posebnim naglaskom na Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) te će imati priliku razmijeniti iskustva s kolegama iz zemlje i svijeta (Italija, Francuska, Portugal, Bugarska, Rumunjska). Kroz grupni rad u radioničkom dijelu programa polaznici će usvojiti znanja i vještine potrebne za pripremu i provođenje projekata financiranih iz EU fondova.
Zimske su škole zamišljene kao “train the trainer” programi te se od polaznika očekuje da nakon sudjelovanja u zimskoj školi u svojim ustanovama diseminiraju stečena znanja (npr. kratka predavanja ili radionice, osvrti u stručnim glasilima itd.).
Predavači na zimskim školama su stručnjaci iz zemlje i svijeta, a službenih jezik programa je engleski. Više informacija o projektu TELL i zimskim školama dostupno je na mrežnom mjestu projekta (https://tellproject.eu/tells-winter-schools/) ili na upit elektroničkom poštom (sfaletar@ffos.hr).
Zainteresirani knjižničari trebaju ispuniti obrazac za prijavu (na engleskom jeziku), koji je dostupan ovdje.
28. Seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture održat će se, po prvi puta, u Osijeku od 24. do 26. studenoga 2025. godine.
Tema ovogodišnjega skupa pod nazivom Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici naglašava potrebu za redefiniranjem uloga arhiva, knjižnica i muzeja u digitalnome dobu te potiče raspravu o novim modelima suradnje i razmjene znanja.
Seminar AKM i ove godine okuplja stručnjake iz arhiva, knjižnica i muzeja radi razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi koje pridonose razvoju zajedničkih standarda i alata za upravljanje informacijama i kulturnom baštinom. Seminaru se odazvao velik broj stručnjaka: knjižničara, muzealaca i arhivista iz cijele Hrvatske.
Predavanja i radionice održat će se u Hotelu Osijek, Filozofskom fakultetu te Odjelu knjižnice Muzeja Slavonije.
Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) 2025. godine obilježava 85. obljetnicu djelovanja, čime potvrđuje svoju dugogodišnju ulogu ključne stručne udruge koja promiče knjižničarsku struku, razvija knjižnične politike i potiče profesionalni rast i razvoj knjižničara u Republici Hrvatskoj. Središnji događaj obilježavanja ove značajne obljetnice bit će 50. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, koja će se održati 11.-12. studenoga 2025. godine u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Croatrium. Skupština je izvještajna, no bit će i prigoda za osvrt na postignuća, proslavu dugogodišnjeg zajedničkog rada te usmjerenje budućeg razvoja.
Mr. sc. Ljuba (Ljubica) Radman rodila se 1937. u Vininama u općini Trilj. Osnovnu školu završila je u Zagrebu, niže razrede gimnazije s malom maturom u Koprivnici, a više razrede gimnazije u Osijeku. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Iste se godine zaposlila u Gradskoj (danas Gradskoj i sveučilišnoj) knjižnici Osijek u Odjelu za obvezni primjerak RH. Od 1964. do 1977. radila je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika u Gimnaziji „Sara Bertić“ u Osijeku, a gdje ujedno od 1972. vodila i školsku knjižnicu, u to vrijeme jednu od najvećih i najrazvijenijih srednjoškolskih knjižnica u Hrvatskoj.
Godine 1981. završila je na Sveučilištu u Zagrebu postdiplomski studij iz Bibliotekarstva, dokumentacije i inforamcijskih znanosti i stekla akademski stupanj „magistar informacijskih znanosti (bibliotekarstvo)“. Tema magistarskog rada bila je „Bibliotečna građa Knjižnice Centra za usmjereno obrazovanje „Braće Ribar“ i njena uloga u ostvarivanju odgojno-obrazovanih i kulturnih zadataka škole u prošlosti, danas i u narednom razdoblju“.
Od 1977. do 1992. godine radila je u Centru za usmjereno obrazovanje u Osijeku „Braća Ribar“ koji je nastao početkom reforme usmjerenog obrazovanja udruživanjem triju osječkih gimnazija. Predavala je hrvatski jezik (1977.-1981.), a od 1978. do 1991. godine predavala je i knjižničarsku grupu predmeta (Povijest knjige i knjižnica, Bibliotečno poslovanje, Katalogizacija, klasifikacija i bibliografija, Uvod u stručni rad ) u obrazovnom profilu „suradnik u INDOK djelatnostima“. Svoje stručno znanje nastavnim je radom uspješno prenosila na jedanaest naraštaja učenika-knjižničara, prenoseći im ljubav prema knjizi, knjižnici i knjižničarstvu.
U razdoblju od 1984. do 1987. godine bila je i ravnateljica Centra za usmjereno obrazovanje „Braća Ribar“. Razdvajanjem Centra na tri gimnazije, godine 1992. prelazi u Drugu gimnaziju i tu vodi školsku knjižnicu sve do rujna 2002. godine, kada nakon punih 40 godina rada odlazi u mirovinu. Preminula je 01. rujna 2025. godine u Osijeku.
Bila je aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i Društva knjižničara Slavonije i Baranje, i u njemu je aktivno djelovala još godinama nakon odlaska u mirovinu. Kao član raznih stručnih komisija i grupa aktivno je sudjelovala u rješavanju aktualnih problema s područja knjižničarstva, a posebice onih u vezi sa školskim knjižnicama i obrazovanjem knjižničara. Aktivno je sudjelovala u Radnoj grupi za izradu Standarda za školske knjižnice (1986., 1998.) te u radu Komisije za školske knjižnice i Komisije za stručno obrazovanje i stalno stručno usavršavanje. Izradila je Program transformacije Knjižnice CUO „Braća Ribar“ u bibliotečno-informacijski centar (1982.), sudjelovala u izradi Programa izgradnje Bibliotečno-informacijskog sistema općine Osijek (1986.) i Polazišta za raspravu na Plenumu o školovanju knjižničarskog osoblja (knjižničar-SSS, 1997.). Bila je članica Odbora za dodjeljivanje nagrade Eva Verona.
Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju 1996.-1998. Društvo je za njezina mandata predsjednice, 1997. godine pokrenulo časopis Knjižničarstvo koji i danas izlazi, a Ljuba Radman bila je i član prvoga uredništva časopisa.
Sudjelovala je u izradi Prijedloga pravilnika i poslovnika dodjeljivanja Povelje “Marija Malbaša” koji su prihvaćeni na Izvanrednoj skupštini DKSB 2005. godine, kada je službeno osnovana ova nagrada, a bila je i članica prvog Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Povelje.
Objavila je petnaestak stručnih radova s temama iz školskih knjižnica, obrazovanja knjižničara, povijesti Društva knjižničara Slavonije i Baranje i osječkih gimnazija.
Društvo knjižničara Slavonije i Baranje izdavanje svoje spomenice uvelike duguje Ljubi Radman, koja je za spomenicu prikupila podatke o povijesti Društva od samih početaka, 1951., te od osnivanja 1975. do 2005. ( nagrade, priznanja, odlikovanja, napredovanja u struci). Priredila je i bibliografiju objavljenih stručnih radova članova Društva od 1953. do 2005. godine.
Za svoj rad u školskoj knjižnici 1999. godine promaknuta je u zvanje stručnog suradnika – mentora. Od 1998./99. bila je vanjski suradnik na novoosnovanom Studiju knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, na kolegijima Osnova organizacije građe i Deskriptivne katalogizacije.
Za svoj rad dobila je brojna priznanja, nagrade i odlikovanja. Hrvatsko knjižničarsko društvo odalo je priznanje Ljubi Radman za doprinos hrvatskom knjižničarstvu dodijelivši joj Kukuljevićevu povelju 1998. godine, a 1999. godine dobila je odličje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“ za osobite zasluge u kulturi.
Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema za njezin značajan rezultat na unapređivanju i promicanju knjižničarske struke i ugleda Društva godine 2010. dodijelilo joj je povelju „ Marija Malbaša“ .
Ljuba Radman je svoj rad u knjižničarstvu opisala ovim riječima:
„Osobno, svojim najvećim doprinosom knjižničarstvu smatram svoj dugogodišnji rad na obrazovanju knjižničara, odnosno pomoćnih knjižničara.“[1]te da je „najsretnije, najplodnije i najkreativnije razdoblje u mom 40-godišnjem radnom vijeku bilo je ono zadnjih 10 godina kada sam radila samo u školskoj knjižnici koja mi je pružala najviše slobode, samostalnosti i zadovoljstva u radu i što je najvažnije, omogućila mi da u svakodnevnoj komunikaciji s profesorima i učenicima stalno produbljujem znanja iz svoje struke kao i da proširujem saznanja i s raznih drugih stručnih područja. Da sam se kojim slučajem i ranije odlučila samo za rad u knjižnici, možda bih u struci postigla više.“[2]
Mr. sc. Ljuba Radman ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Društva knjižničara, Slavonije, Baranje i Srijema, generacija učenika i studenata koje je uvela u svijet knjige, knjižnica i knjižničarstva.
Počivala u miru!
[1] Pavlinić, Silva. „Kukuljevićeva povelja“ i nagrada „Eva Verona“ mr. sc. Ljubi Radman i Korneliji Petr. // Knjižničarstvo 2, 2(1998), 125-127.
[2] Radman, Ljuba. Biografija. Arhiva Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
objavljen je novi broj, godina 29 broj 1/2(2025) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema.
U ovom broju donosimo radove koji se bave arhitektonskim i funkcionalnim aspektima knjižnica, ali i niz vrijednih radova i priloga koji nadilaze temu broja. Zahvaljujemo svim autorima na predanom radu, recenzentima na stručnoj podršci i vama, čitateljima, na interesu i povjerenju koje iz godine u godinu ukazujete našem časopisu.
Pozivamo vas da već sada počnete pripremati i slati radove za sljedeći broj kojem namjeravamo izdati u veljači 2026. Radovi za ovaj broj trebaju pristići najkasnije do 01. prosinca 2025. Radove molimo slati na adresu uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com.
Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za zavičajne zbirke, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Gradska knjižnica Požega organiziraju 6. okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjemZavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora koji će se održati 12. rujna 2025. godine u Gradskoj knjižnici Požega, Antuna Kanižlića 1, Požega
Vremensko odvijanje programa: jednodnevni skup u trajanju od 5 sati (10.00-15.00 h)
Kotizacija: Besplatno
Programski i organizacijski odbor: Tihonija Zovko, Jasenka Pleško, Marijana Špoljarić Kizivat, Mirjana Franculić, Ivana Turk, Marina Vinaj, Dijana Klarić
Prijave:
Rok za prijavu sudjelovanja bez izlaganja: 3. rujna 2025. putem online obrasca. Zbog ograničenog kapaciteta, prijave su ranije zatvorene.
Franjo Pajrić (Udruga Hrvati): Gradišćanski Hrvati jučer danas sutra
Tereza Grandić (Hrvatsko štamparsko društvo/Hrvatske novine): Hrvatske novine kroz stoljeće
Katarina Zvonarich (Državni ured za patente u Beču): Privatna zbirka Zvonarich
10.50-11.40 ZBIRKE U ZBIRCI
Marijana Špoljarić Kizivat (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), Margita Mirčeta Zakarija (Sveučilišna knjižnica u Splitu): Evidencija zavičajnih zbirki na području Republike Hrvatske
Lana Bartolović, Marijana Kaurin Šimenić, Martina Mujić (Muzej Slavonije): Tvornica šibica „Drava“ – oslik osječke povijesti iz zbirke tvorničkih glasila Odjela knjižnice Muzeja Slavonije
Roberta Subjak i Dražen Dujak (Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku): Legati/darovi obitelji Pinterović i Cepelić Knjižnici PFO
Nataša Daničić, Zrinka Vitković (Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti): Očuvanje manjinske baštine u nacionalnoj instituciji: primjer gradišćanskohrvatske zbirke u Knjižnici HAZU
Dijana Klarić (Gradska knjižnica Požega): Camera Aurea – stvaranje prostora za lokalnu umjetnost
Darija Jež, Marija Gašparović (Gradska knjižnica i čitaonica “Ante Jagar” Novska): 50 nijansi Novske – priče koje povezuju
Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica): Vrste usluga Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Goran Vučković i Mirna Grubanović (Gradska knjižnica Slavonski Brod): Pozdrav iz Broda na Savi!
13.30-13.45ZAVIČAJNE KNJIŽNIČARKE
Ksenija Švenda-Radeljak (Pravni fakultet u Zagrebu), Berislav Čović (Filozofski fakultet Zagreb), Ivan Stipić (Sveučilište u Slavonskom Brodu): Značajne knjižničarke u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća: doprinos razvoju profesije: postignuća – slavonski zavičajni korpus
13.45-14.00 Pauza
14.00-14.30 POSTERI
Ankica Karakaš Radošević (OŠ Đakovački Selci): Uloga zavičajne zbirke u nastavnom procesu i projektima
Andrea Heđi (Muzej Đakovštine): Zavičajna zbirka Knjižnice Muzeja Đakovštine
Žana Amidžić Kužet (Narodna knjižnica i čitaonica Gunja) i Anita Tufekčić (OŠ “Antun i Stjepan Radić” Gunja): Od privatne zbirke do javnog dobra: knjižnica profesora Krunića u kontekstu kulturnog razvoja Gunje
Ivana Fištrek (Knjižnice grada Zagreba): Izložba “O kazalištu i trgu: obrisi Zagreba 19. stoljeća” u fizičkom i virtualnom okruženju
Borna Petrović, Tihana Lubina, Ivana Perkušić (Filozofski fakultet u Osijeku): Novinski oglasi kao odraz društvenih vrijednosti i identiteta grada Osijeka
Silvija Šokić (Gradska knjižnica Našice): Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Našice
Izborna Skupština Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema održana je u petak, 16. svibnja 2025. u Vinkovcima, u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci.
Knjižnicu domaćina je na početku Skupštine predstavila ravnateljica Vedrana Lugić.
Skupština je bila i slavljeničkog karaktera jer se obilježilo 50 godina kontinuiranog rada Društva.
Program je bio raspoređen u dva dijela, svečani i službeni. U sklopu svečanog dijela Skupštine predstavljena je Spomenica Društva o zadnjih 20 godina djelovanja, kao i izložba o radu Društva.
Tijekom radnog dijela Skupštine usvojeni su godišnji izvještaji te predstavljeni budući projekti i aktivnosti, kao i izabrani novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, te nova predsjednica Društva. Predsjednica u odlasku, Tihonija Zovko, čestitala je novoizabranoj predsjednici Silviji Šokić, te poželjela sreću i uspjeh u idućem mandatu.
Nakon radnog dijela skupštine članovi su u pratnji domaćina krenuli u obilazak Vinkovaca i rodne kuće Ivana Kozarca.
Skupština je zaključena prigodnim domjenkom i zajedničkim druženjem.
Fotografije kolege Vranješevića možete preuzeti na poveznici:
