Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku nudi ograničen broj punih i djelomičnih stipendija za sudjelovanje na međunarodnim zimskim školama koje će se u okviru Erasmus+ projekta TELL – Trans-European Learning Libraries održati u Grčkoj (Solun) i Hrvatskoj (Osijek):

• Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje (International Hellenic University, Solun, Grčka, 26. – 30. siječnja 2026.)
• Europski fondovi za razvoj knjižnica (Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska, 18. – 20. veljače 2026.).

Prva će se zimska škola (Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje) baviti primjenom Preporuke CM/REC(2023)3 Odbora ministara državama članicama za knjižnično zakonodavstvo i politiku koja se temelji na sljedećim točkama odnosno smjernicama za rad suvremenih knjižnica: sloboda izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko sudjelovanje; knjižnice u okviru programa Ujedinjenih naroda o održaivom razvoju do 2030 godine (Agenda 2030), globalne i lokalne prijetnje i knjižnično poslovanje; digitalna transformacija i promicanje održivog, pouzdanog i inkluzivnog knjižničnog ekosustava; autorsko pravo i zaštita knjižnične baštine.

Na drugoj će se zimskoj školi (Europski fondovi za razvoj knjižnica) sudionici upoznati s različitim mogućnostima financiranja knjižničnih aktivnosti kroz Europske fondove, s posebnim naglaskom na Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) te će imati priliku razmijeniti iskustva s kolegama iz zemlje i svijeta (Italija, Francuska, Portugal, Bugarska, Rumunjska). Kroz grupni rad u radioničkom dijelu programa polaznici će usvojiti znanja i vještine potrebne za pripremu i provođenje projekata financiranih iz EU fondova.

Zimske su škole zamišljene kao “train the trainer” programi te se od polaznika očekuje da nakon sudjelovanja u zimskoj školi u svojim ustanovama diseminiraju stečena znanja (npr. kratka predavanja ili radionice, osvrti u stručnim glasilima itd.).

Predavači na zimskim školama su stručnjaci iz zemlje i svijeta, a službenih jezik programa je engleski. Više informacija o projektu TELL i zimskim školama dostupno je na mrežnom mjestu projekta (https://tellproject.eu/tells-winter-schools/) ili na upit elektroničkom poštom (sfaletar@ffos.hr).

Zainteresirani knjižničari trebaju ispuniti obrazac za prijavu (na engleskom jeziku), koji je dostupan ovdje.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku nudi ograničen broj punih i djelomičnih stipendija za sudjelovanje na međunarodnim zimskim školama koje će se u okviru Erasmus+ projekta TELL – Trans-European Learning Libraries održati u Grčkoj (Solun) i Hrvatskoj (Osijek):

• Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje (International Hellenic University, Solun, Grčka, 26. – 30. siječnja 2026.)
• Europski fondovi za razvoj knjižnica (Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska, 18. – 20. veljače 2026.).

Prva će se zimska škola (Knjižnice kao demokratski posrednici i centri za obrazovanje) baviti primjenom Preporuke CM/REC(2023)3 Odbora ministara državama članicama za knjižnično zakonodavstvo i politiku koja se temelji na sljedećim točkama odnosno smjernicama za rad suvremenih knjižnica: sloboda izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko sudjelovanje; knjižnice u okviru programa Ujedinjenih naroda o održaivom razvoju do 2030 godine (Agenda 2030), globalne i lokalne prijetnje i knjižnično poslovanje; digitalna transformacija i promicanje održivog, pouzdanog i inkluzivnog knjižničnog ekosustava; autorsko pravo i zaštita knjižnične baštine.

Na drugoj će se zimskoj školi (Europski fondovi za razvoj knjižnica) sudionici upoznati s različitim mogućnostima financiranja knjižničnih aktivnosti kroz Europske fondove, s posebnim naglaskom na Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) te će imati priliku razmijeniti iskustva s kolegama iz zemlje i svijeta (Italija, Francuska, Portugal, Bugarska, Rumunjska). Kroz grupni rad u radioničkom dijelu programa polaznici će usvojiti znanja i vještine potrebne za pripremu i provođenje projekata financiranih iz EU fondova.

Zimske su škole zamišljene kao “train the trainer” programi te se od polaznika očekuje da nakon sudjelovanja u zimskoj školi u svojim ustanovama diseminiraju stečena znanja (npr. kratka predavanja ili radionice, osvrti u stručnim glasilima itd.).

Predavači na zimskim školama su stručnjaci iz zemlje i svijeta, a službenih jezik programa je engleski. Više informacija o projektu TELL i zimskim školama dostupno je na mrežnom mjestu projekta (https://tellproject.eu/tells-winter-schools/) ili na upit elektroničkom poštom (sfaletar@ffos.hr).

Zainteresirani knjižničari trebaju ispuniti obrazac za prijavu (na engleskom jeziku), koji je dostupan ovdje.

Rok za prijavu je 31. 12. 2025. u 12 sati.

Stipendije za međunarodne zimske škole za knjižničare (Grčka, Hrvatska)

28. Seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture održat će se, po prvi puta, u Osijeku od 24. do 26. studenoga 2025. godine.

Tema ovogodišnjega skupa pod nazivom Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici naglašava potrebu za redefiniranjem uloga arhiva, knjižnica i muzeja u digitalnome dobu te potiče raspravu o novim modelima suradnje i razmjene znanja.

Seminar AKM i ove godine okuplja stručnjake iz arhiva, knjižnica i muzeja radi razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi koje pridonose razvoju zajedničkih standarda i alata za upravljanje informacijama i kulturnom baštinom. Seminaru se odazvao velik broj stručnjaka: knjižničara, muzealaca i arhivista iz cijele Hrvatske.

Predavanja i radionice održat će se u Hotelu Osijek, Filozofskom fakultetu te Odjelu knjižnice Muzeja Slavonije.

Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) 2025. godine obilježava 85. obljetnicu djelovanja, čime potvrđuje svoju dugogodišnju ulogu ključne stručne udruge koja promiče knjižničarsku struku, razvija knjižnične politike i potiče profesionalni rast i razvoj knjižničara u Republici Hrvatskoj. Središnji događaj obilježavanja ove značajne obljetnice bit će 50. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, koja će se održati 11.-12. studenoga 2025. godine u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Croatrium. Skupština je izvještajna, no bit će i prigoda za osvrt na postignuća, proslavu dugogodišnjeg zajedničkog rada te usmjerenje budućeg razvoja.

Više

Mr. sc. Ljuba (Ljubica) Radman rodila se 1937. u Vininama u općini Trilj. Osnovnu školu završila je u Zagrebu, niže razrede gimnazije s malom maturom u Koprivnici, a više razrede gimnazije u Osijeku. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Iste se godine zaposlila u Gradskoj (danas Gradskoj i sveučilišnoj) knjižnici Osijek u Odjelu za obvezni primjerak RH. Od 1964. do 1977. radila je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika u Gimnaziji „Sara Bertić“ u Osijeku, a gdje ujedno od 1972. vodila i školsku knjižnicu, u to vrijeme jednu od najvećih i najrazvijenijih srednjoškolskih knjižnica u Hrvatskoj.

Godine 1981. završila je na Sveučilištu u Zagrebu postdiplomski studij iz Bibliotekarstva, dokumentacije i inforamcijskih znanosti i stekla akademski stupanj „magistar informacijskih znanosti (bibliotekarstvo)“. Tema magistarskog rada bila je „Bibliotečna građa Knjižnice Centra za usmjereno obrazovanje „Braće Ribar“ i njena uloga u ostvarivanju odgojno-obrazovanih i kulturnih zadataka škole u prošlosti, danas i u narednom razdoblju“.

Od 1977. do 1992. godine radila je u Centru za usmjereno obrazovanje u Osijeku „Braća Ribar“ koji je nastao početkom reforme usmjerenog obrazovanja udruživanjem triju osječkih gimnazija. Predavala je hrvatski jezik (1977.-1981.), a od 1978. do 1991. godine predavala je i knjižničarsku grupu predmeta (Povijest knjige i knjižnica, Bibliotečno poslovanje, Katalogizacija, klasifikacija i bibliografija, Uvod u stručni rad ) u obrazovnom profilu „suradnik u INDOK djelatnostima“. Svoje stručno znanje nastavnim je radom uspješno prenosila na jedanaest naraštaja učenika-knjižničara, prenoseći im ljubav prema knjizi, knjižnici i knjižničarstvu.

U razdoblju od 1984. do 1987. godine bila je i ravnateljica Centra za usmjereno obrazovanje „Braća Ribar“. Razdvajanjem Centra na tri gimnazije, godine 1992. prelazi u Drugu gimnaziju i tu vodi školsku knjižnicu sve do rujna 2002. godine, kada nakon punih 40 godina rada odlazi u mirovinu. Preminula je 01. rujna 2025. godine u Osijeku.

Bila je aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i Društva knjižničara Slavonije i Baranje, i u njemu je aktivno djelovala još godinama nakon odlaska u mirovinu. Kao član raznih stručnih komisija i grupa aktivno je sudjelovala u rješavanju aktualnih problema s područja knjižničarstva, a posebice onih u vezi sa školskim knjižnicama i obrazovanjem knjižničara. Aktivno je sudjelovala u Radnoj grupi za izradu Standarda za školske knjižnice (1986., 1998.) te u radu Komisije za školske knjižnice i Komisije za stručno obrazovanje i stalno stručno usavršavanje. Izradila je Program transformacije Knjižnice CUO „Braća Ribar“ u bibliotečno-informacijski centar (1982.), sudjelovala u izradi Programa izgradnje Bibliotečno-informacijskog sistema općine Osijek (1986.) i Polazišta za raspravu na Plenumu o školovanju knjižničarskog osoblja (knjižničar-SSS, 1997.). Bila je članica Odbora za dodjeljivanje nagrade Eva Verona.

Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju 1996.-1998. Društvo je za njezina mandata predsjednice, 1997. godine pokrenulo časopis Knjižničarstvo koji i danas izlazi, a Ljuba Radman bila je i član prvoga uredništva časopisa.

Sudjelovala je u izradi Prijedloga pravilnika i poslovnika dodjeljivanja Povelje “Marija Malbaša” koji su prihvaćeni na Izvanrednoj skupštini DKSB 2005. godine, kada je službeno osnovana ova nagrada, a bila je i članica prvog Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Povelje.

Objavila je petnaestak stručnih radova s temama iz školskih knjižnica, obrazovanja knjižničara, povijesti Društva knjižničara Slavonije i Baranje i osječkih gimnazija.

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje izdavanje svoje spomenice uvelike duguje Ljubi Radman, koja je za spomenicu prikupila podatke o povijesti Društva od samih početaka, 1951., te od osnivanja 1975. do 2005. ( nagrade, priznanja, odlikovanja, napredovanja u struci). Priredila je i bibliografiju objavljenih stručnih radova članova Društva od 1953. do 2005. godine.

Za svoj rad u školskoj knjižnici 1999. godine promaknuta je u zvanje stručnog suradnika – mentora. Od 1998./99. bila je vanjski suradnik na novoosnovanom Studiju knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, na kolegijima Osnova organizacije građe i Deskriptivne katalogizacije.

Za svoj rad dobila je brojna priznanja, nagrade i odlikovanja. Hrvatsko knjižničarsko društvo odalo je priznanje Ljubi Radman za doprinos hrvatskom knjižničarstvu dodijelivši joj Kukuljevićevu povelju 1998. godine, a 1999. godine dobila je odličje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“ za osobite zasluge u kulturi.

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema za njezin značajan rezultat na unapređivanju i promicanju knjižničarske struke i ugleda Društva godine 2010. dodijelilo joj je povelju „ Marija Malbaša“ .

Ljuba Radman je svoj rad u knjižničarstvu opisala ovim riječima:

 „Osobno, svojim najvećim doprinosom knjižničarstvu smatram svoj dugogodišnji rad na obrazovanju knjižničara, odnosno pomoćnih knjižničara.“[1]te da je „najsretnije, najplodnije i najkreativnije razdoblje u mom 40-godišnjem radnom vijeku bilo je ono zadnjih 10 godina kada sam radila samo u školskoj knjižnici koja mi je pružala najviše slobode, samostalnosti i zadovoljstva u radu i što je najvažnije, omogućila mi da u svakodnevnoj komunikaciji s profesorima i učenicima stalno produbljujem znanja iz svoje struke kao i da proširujem saznanja i s raznih drugih stručnih područja. Da sam se kojim slučajem i ranije odlučila samo za rad u knjižnici, možda bih u struci postigla više.“[2]

Mr. sc. Ljuba Radman ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Društva knjižničara, Slavonije, Baranje i Srijema, generacija učenika i studenata koje je uvela u svijet knjige, knjižnica i knjižničarstva.

Počivala u miru!

---

[1] Pavlinić, Silva. „Kukuljevićeva povelja“ i nagrada „Eva Verona“ mr. sc. Ljubi Radman i Korneliji Petr. // Knjižničarstvo 2, 2(1998), 125-127.

[2] Radman, Ljuba. Biografija. Arhiva Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

Poštovane kolegice i poštovane kolege,

objavljen je novi broj, godina 29 broj 1/2(2025) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. 

U ovom broju donosimo radove koji se bave arhitektonskim i funkcionalnim aspektima knjižnica, ali i niz vrijednih radova i priloga koji nadilaze temu broja. Zahvaljujemo svim autorima na predanom radu, recenzentima na stručnoj podršci i vama, čitateljima, na interesu i povjerenju koje iz godine u godinu ukazujete našem časopisu. 

Pozivamo vas da već sada počnete pripremati i slati radove za sljedeći broj kojem namjeravamo izdati u veljači 2026.  Radovi za ovaj broj trebaju pristići najkasnije do 01. prosinca 2025. Radove molimo slati na adresu uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com.

Ovdje možete pristupiti novom broju.

Lijep pozdrav i ugodan dan, 

Srđan Lukačević, knjižničarski savjetnik
Knjižničarstvo – Uredništvohttp://nova.knjiznicarstvo.com.hr/

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za zavičajne zbirke, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Gradska knjižnica Požega organiziraju 6. okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora koji će se održati 12. rujna 2025. godine u Gradskoj knjižnici Požega, Antuna Kanižlića 1, Požega

Vremensko odvijanje programa: jednodnevni skup u trajanju od 5 sati (10.00-15.00 h)

Kotizacija: Besplatno

Programski i organizacijski odbor: Tihonija Zovko, Jasenka Pleško, Marijana Špoljarić Kizivat, Mirjana Franculić, Ivana Turk, Marina Vinaj, Dijana Klarić   

Prijave:

Rok za prijavu sudjelovanja bez izlaganja: 3. rujna 2025. putem online obrasca. Zbog ograničenog kapaciteta, prijave su ranije zatvorene.

PROGRAM

9.00 Okupljanje  (Gradska knjižnica Požega, Antuna Kanižlića 1, Požega)

9.30-10.00 Pozdravni govori

10.00-10.50 BAŠTINA GRADIŠĆANSKIH HRVATA

Robert Hajszan (Panonski institut): Panonski list

Franjo Pajrić (Udruga Hrvati): Gradišćanski Hrvati jučer danas sutra

Tereza Grandić (Hrvatsko štamparsko društvo/Hrvatske novine): Hrvatske novine kroz stoljeće

Katarina Zvonarich (Državni ured za patente u Beču):  Privatna zbirka Zvonarich

10.50-11.40 ZBIRKE U ZBIRCI       

Marijana Špoljarić Kizivat (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), Margita Mirčeta Zakarija (Sveučilišna knjižnica u Splitu): Evidencija zavičajnih zbirki na području Republike Hrvatske

Lana Bartolović, Marijana Kaurin Šimenić, Martina Mujić (Muzej Slavonije): Tvornica šibica „Drava“ –  oslik osječke povijesti iz zbirke tvorničkih glasila Odjela knjižnice Muzeja Slavonije

Roberta Subjak i Dražen Dujak (Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku): Legati/darovi obitelji Pinterović i Cepelić Knjižnici PFO

Nataša Daničić, Zrinka Vitković (Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti): Očuvanje manjinske baštine u nacionalnoj instituciji: primjer gradišćanskohrvatske zbirke u Knjižnici HAZU

Tihomir Marojević, Vedrana Lugić (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci): Ostavština Ive Balentovića

11.40-12.10 Pauza

12.10-13.30 RIZNICE ZAVIČAJA     

Vlatka Surma Szabo (Gradska knjižnica Vukovar): Kultura čitanja: povijest čitaonica i knjižnica u Vukovaru

Marina Jemrić (Gradski muzej Vukovar): Iz povijesti vukovarskog tiskarstva – prve tiskare u Vukovaru 1867. – 1918.

Marija Čačić (Knjižnica Centra za kulturu Čepin): Josipa Glembay – Čepinka koja je ostavila dubok trag u kulturnom razvoju Osijeka

Vlasta Peći Marčetić (Gradska knjižnica Požega): Zlatko Crnković – poznati/nepoznati zavičajnik

Dijana Klarić (Gradska knjižnica Požega): Camera Aurea – stvaranje prostora za lokalnu umjetnost

Darija Jež, Marija Gašparović (Gradska knjižnica i čitaonica “Ante Jagar” Novska): 50 nijansi Novske – priče koje povezuju

Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica): Vrste usluga Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Goran Vučković i Mirna Grubanović (Gradska knjižnica Slavonski Brod): Pozdrav iz Broda na Savi!

13.30-13.45 ZAVIČAJNE KNJIŽNIČARKE

Ksenija Švenda-Radeljak (Pravni fakultet u Zagrebu), Berislav Čović (Filozofski fakultet Zagreb), Ivan Stipić (Sveučilište u Slavonskom Brodu): Značajne knjižničarke u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća: doprinos razvoju profesije: postignuća – slavonski zavičajni korpus

13.45-14.00 Pauza

14.00-14.30 POSTERI

Ankica Karakaš Radošević (OŠ Đakovački Selci): Uloga zavičajne zbirke u nastavnom procesu i projektima

Andrea Heđi (Muzej Đakovštine): Zavičajna zbirka Knjižnice Muzeja Đakovštine

Žana Amidžić Kužet (Narodna knjižnica i čitaonica Gunja) i Anita Tufekčić (OŠ “Antun i Stjepan Radić” Gunja): Od privatne zbirke do javnog dobra: knjižnica profesora Krunića u kontekstu kulturnog razvoja Gunje

Ivana Fištrek (Knjižnice grada Zagreba): Izložba “O kazalištu i trgu: obrisi Zagreba 19. stoljeća” u fizičkom i virtualnom okruženju

Borna Petrović, Tihana Lubina, Ivana Perkušić (Filozofski fakultet u Osijeku): Novinski oglasi kao odraz društvenih vrijednosti i identiteta grada Osijeka

Silvija Šokić (Gradska knjižnica Našice): Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Našice

14.30 RUČAK  

15.30 POSJET GRADSKOM MUZEJA POŽEGA

Vinkovci, 16. svibnja 2025.

Izborna Skupština Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema održana je u petak, 16. svibnja 2025. u Vinkovcima, u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci.

Knjižnicu domaćina je na početku Skupštine predstavila ravnateljica Vedrana Lugić.

Skupština je bila i slavljeničkog karaktera jer se obilježilo 50 godina kontinuiranog rada Društva.

Program je bio raspoređen u dva dijela, svečani i službeni. U sklopu svečanog dijela Skupštine predstavljena je Spomenica Društva o zadnjih 20 godina djelovanja, kao i izložba o radu Društva.

Tijekom radnog dijela Skupštine usvojeni su godišnji izvještaji te predstavljeni budući projekti i aktivnosti, kao i izabrani novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, te nova predsjednica Društva. Predsjednica u odlasku, Tihonija Zovko, čestitala je novoizabranoj predsjednici Silviji Šokić, te poželjela sreću i uspjeh u idućem mandatu.

Nakon radnog dijela skupštine članovi su u pratnji domaćina krenuli u obilazak Vinkovaca i rodne kuće Ivana Kozarca.

Skupština je zaključena prigodnim domjenkom i zajedničkim druženjem.

Fotografije kolege Vranješevića možete preuzeti na poveznici:

http://bit.ly/45E1J6r

Tekst i fotografije: Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema

Ovogodišnja dobitnica Povelje “Marija Malbaša” je kolegica Kornelija Petr Balog.
Kao dugogodišnja članica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema aktivno sudjeluje u radu Društva, te je trenutno i članica Upravnog odbora Društva ( 2021. – 2023. i 2023. – 2025.). Kontinuirano je sudjelovala na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, pohađala radionice i predavanja te je objavila nekoliko stručnih i znanstvenih radova i brojne priloge o aktivnostima unutar knjižničarske struke i informacijskih znanosti. Dodjela Povelje održat će se na Skupštini u Vinkovcima.

Prijave za Skupštinu traju do petka, 9.5. Obrazac za prijavu na poveznici: https://shorturl.at/9Bjz7

Poštovane kolegice i kolege, raspisuje se javni natječaj za prijedlog kandidata za Predsjednika, Upravni odbor, Nadzorni odbor i Glavnog urednika časopisa Knjižničarstvo.
Molimo članove Društva da obrazložene prijedloge za nove članove svih tijela Društva, uz kratke biografije, pošalju tajniku Društva na mail dinomag@gskos.hr do 2. svibnja 2025. godine. Kandidirati možete sebe osobno ili kolegicu/kolegu uz prethodni pristanak kandidirane osobe.
Svi prijavljeni kandidati će prema čl. 35. Statuta Društva biti svrstani u kategorije prema vrstama knjižnica iz kojih dolaze te će se dati na glasanje na Skupštini. Član s više glasova u kategoriji ulazi u Upravni
odbor Društva.

Upravni odbor je na sjednici održanoj 15. travnja 2025. jednoglasno odlučio i ističe svoje prijedloge, a na tragu ranijih djelovanja Društva, koji nisu obvezujući.