Mr. sc. Ljuba (Ljubica) Radman rodila se 1937. u Vininama u općini Trilj. Osnovnu školu završila je u Zagrebu, niže razrede gimnazije s malom maturom u Koprivnici, a više razrede gimnazije u Osijeku. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Iste se godine zaposlila u Gradskoj (danas Gradskoj i sveučilišnoj) knjižnici Osijek u Odjelu za obvezni primjerak RH. Od 1964. do 1977. radila je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika u Gimnaziji „Sara Bertić“ u Osijeku, a gdje ujedno od 1972. vodila i školsku knjižnicu, u to vrijeme jednu od najvećih i najrazvijenijih srednjoškolskih knjižnica u Hrvatskoj.
Godine 1981. završila je na Sveučilištu u Zagrebu postdiplomski studij iz Bibliotekarstva, dokumentacije i inforamcijskih znanosti i stekla akademski stupanj „magistar informacijskih znanosti (bibliotekarstvo)“. Tema magistarskog rada bila je „Bibliotečna građa Knjižnice Centra za usmjereno obrazovanje „Braće Ribar“ i njena uloga u ostvarivanju odgojno-obrazovanih i kulturnih zadataka škole u prošlosti, danas i u narednom razdoblju“.
Od 1977. do 1992. godine radila je u Centru za usmjereno obrazovanje u Osijeku „Braća Ribar“ koji je nastao početkom reforme usmjerenog obrazovanja udruživanjem triju osječkih gimnazija. Predavala je hrvatski jezik (1977.-1981.), a od 1978. do 1991. godine predavala je i knjižničarsku grupu predmeta (Povijest knjige i knjižnica, Bibliotečno poslovanje, Katalogizacija, klasifikacija i bibliografija, Uvod u stručni rad ) u obrazovnom profilu „suradnik u INDOK djelatnostima“. Svoje stručno znanje nastavnim je radom uspješno prenosila na jedanaest naraštaja učenika-knjižničara, prenoseći im ljubav prema knjizi, knjižnici i knjižničarstvu.
U razdoblju od 1984. do 1987. godine bila je i ravnateljica Centra za usmjereno obrazovanje „Braća Ribar“. Razdvajanjem Centra na tri gimnazije, godine 1992. prelazi u Drugu gimnaziju i tu vodi školsku knjižnicu sve do rujna 2002. godine, kada nakon punih 40 godina rada odlazi u mirovinu. Preminula je 01. rujna 2025. godine u Osijeku.
Bila je aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i Društva knjižničara Slavonije i Baranje, i u njemu je aktivno djelovala još godinama nakon odlaska u mirovinu. Kao član raznih stručnih komisija i grupa aktivno je sudjelovala u rješavanju aktualnih problema s područja knjižničarstva, a posebice onih u vezi sa školskim knjižnicama i obrazovanjem knjižničara. Aktivno je sudjelovala u Radnoj grupi za izradu Standarda za školske knjižnice (1986., 1998.) te u radu Komisije za školske knjižnice i Komisije za stručno obrazovanje i stalno stručno usavršavanje. Izradila je Program transformacije Knjižnice CUO „Braća Ribar“ u bibliotečno-informacijski centar (1982.), sudjelovala u izradi Programa izgradnje Bibliotečno-informacijskog sistema općine Osijek (1986.) i Polazišta za raspravu na Plenumu o školovanju knjižničarskog osoblja (knjižničar-SSS, 1997.). Bila je članica Odbora za dodjeljivanje nagrade Eva Verona.
Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju 1996.-1998. Društvo je za njezina mandata predsjednice, 1997. godine pokrenulo časopis Knjižničarstvo koji i danas izlazi, a Ljuba Radman bila je i član prvoga uredništva časopisa.
Sudjelovala je u izradi Prijedloga pravilnika i poslovnika dodjeljivanja Povelje “Marija Malbaša” koji su prihvaćeni na Izvanrednoj skupštini DKSB 2005. godine, kada je službeno osnovana ova nagrada, a bila je i članica prvog Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Povelje.
Objavila je petnaestak stručnih radova s temama iz školskih knjižnica, obrazovanja knjižničara, povijesti Društva knjižničara Slavonije i Baranje i osječkih gimnazija.
Društvo knjižničara Slavonije i Baranje izdavanje svoje spomenice uvelike duguje Ljubi Radman, koja je za spomenicu prikupila podatke o povijesti Društva od samih početaka, 1951., te od osnivanja 1975. do 2005. ( nagrade, priznanja, odlikovanja, napredovanja u struci). Priredila je i bibliografiju objavljenih stručnih radova članova Društva od 1953. do 2005. godine.
Za svoj rad u školskoj knjižnici 1999. godine promaknuta je u zvanje stručnog suradnika – mentora. Od 1998./99. bila je vanjski suradnik na novoosnovanom Studiju knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, na kolegijima Osnova organizacije građe i Deskriptivne katalogizacije.
Za svoj rad dobila je brojna priznanja, nagrade i odlikovanja. Hrvatsko knjižničarsko društvo odalo je priznanje Ljubi Radman za doprinos hrvatskom knjižničarstvu dodijelivši joj Kukuljevićevu povelju 1998. godine, a 1999. godine dobila je odličje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“ za osobite zasluge u kulturi.
Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema za njezin značajan rezultat na unapređivanju i promicanju knjižničarske struke i ugleda Društva godine 2010. dodijelilo joj je povelju „ Marija Malbaša“ .
Ljuba Radman je svoj rad u knjižničarstvu opisala ovim riječima:
„Osobno, svojim najvećim doprinosom knjižničarstvu smatram svoj dugogodišnji rad na obrazovanju knjižničara, odnosno pomoćnih knjižničara.“[1]te da je „najsretnije, najplodnije i najkreativnije razdoblje u mom 40-godišnjem radnom vijeku bilo je ono zadnjih 10 godina kada sam radila samo u školskoj knjižnici koja mi je pružala najviše slobode, samostalnosti i zadovoljstva u radu i što je najvažnije, omogućila mi da u svakodnevnoj komunikaciji s profesorima i učenicima stalno produbljujem znanja iz svoje struke kao i da proširujem saznanja i s raznih drugih stručnih područja. Da sam se kojim slučajem i ranije odlučila samo za rad u knjižnici, možda bih u struci postigla više.“[2]
Mr. sc. Ljuba Radman ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Društva knjižničara, Slavonije, Baranje i Srijema, generacija učenika i studenata koje je uvela u svijet knjige, knjižnica i knjižničarstva.
Počivala u miru!
[1] Pavlinić, Silva. „Kukuljevićeva povelja“ i nagrada „Eva Verona“ mr. sc. Ljubi Radman i Korneliji Petr. // Knjižničarstvo 2, 2(1998), 125-127.
[2] Radman, Ljuba. Biografija. Arhiva Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
